Jučer je u Ljubuškom na stadionu Babovac održan drugi dio XXIII. županijskih sportskih igara.. Naime, nakon nekoliko godina ova hvale vrijedna natjecateljska manifestacija vraćena je učenicima osnovnih i srednjih škola. Kao što smo već pisali, natjecanje u ekipnim sportovima održano je 29. travnja 2024. godine u Širokom Brijegu. Učenici GfGM-a išli su u Ljubuški u pratnji profesorice TZK Marijane Vranjković.

Na atletici su učenici naše gimnazije postigli solidan uspjeh:

• Nika Rezo iz 1.a osvojila je prvo mjesto na 100 m
• Petra Čutura iz 2.a prvo mjesto na 400 m
• Nina Matković iz 2.c drugo mjesto na 800 m
• Lucija Jukić iz 2.c treće mjesto na 800 m
• Lea Rezo, Nika Rezo, Anja Šego iz 1.a i Ivana Čamber iz 1.b drugo mjesto na štafeti.

Čestitke atletičarkama!

“Mogu izgubiti i pobijediti, ali nikada neću biti poražen” Emmitt Smith

U Širokom Brijegu je 29. travnja 2024. godine održan prvi dio 23. županijskih sportskih igara osnovnih i srednjih škola ŽZH. Više od 650 učenika natjecalo se u ekipnim sportovima: nogometu, košarci, rukometu, odbojci, stolnom tenisu i šahu. U utorak 7. svibnja 2024. godine na stadionu Babovac u Ljubuškom održat će se drugi dio natjecanja, odnosno atletske igre.

Općinu Posušje su iz GfGM-a predstavljale ekipe za stolni tenis, odbojku (Ž) i šah koje su svoje mjesto na županijskim igrama izborile na općinskom, međuškolskom natjecanju održanom 25. i 27. ožujka.

Na početku programa prisutne je pozdravila ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i športa ŽZH Daniela Perić, gradonačelnik Širokoga Brijega Miro Kraljević te ravnatelj Prve osnovne škole Široki Brijeg Miroslav Hrkać te fra Franjo Ćorić, župni vikar iz Širokoga Brijega.

Čestitke svima na sportskom duhu, a posebne pohvale upućujemo našoj šahovskoj ekipi koja je osvojila drugo mjesto u kategoriji srednjih škola. Srebrne šahovske poteze za GfGM Posušje povukli su Sanja Đerek iz 4.a, Lukas Čale iz 2.a i Ante Penava iz 2.b – bravo za naše šahiste!

„Tjelesna kondicija nije samo jedan od najvažnijih ključeva za zdravo tijelo, to je temelj dinamične i kreativne intelektualne aktivnosti.” John F. Kennedy

Bivši učenik naše škole Ivan Širić radi kao izvanredni profesor na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Odbor za podjelu državnih nagrada za znanost u RH je 13. studenoga 2023. godine donio Odluku o dodjeli državnih nagrada za znanost za 2022. godinu. Ove nagrade dodjeljuju se u četiri kategorije, a u kategoriji Godišnje nagrade za znanost u području biotehničkih znanosti za dobitnika je odabran izv. prof. dr. sc. Ivan Širić. Državne nagrade za znanost dodjeljuje Republika Hrvatska za iznimno važna dostignuća u znanstveno-istraživačkoj djelatnosti, za proširenje znanstvenih spoznaja i za znanstvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstveno-istraživačkog rada. Nagrade se dodjeljuju u četiri kategorije.

Uvijek sretni i ponosni na uspjeh naših Posušana, posebno izvan granica BiH, željeli smo iz prve ruke čuti tko je Ivan zapravo. Učenica Leona Senjak je, kao članica medijske sekcije, pripremila intervju pitanja za Ivana kroz koja smo saznali čime se konkretno bavi, kakva sjećanja nosi iz rodnog grada, što bi poručio današnjim mladim ljudima koji tek kreću u ozbiljnije životne vode te još par detalja iz njegovog života. Pa pročitajte!

1. Za početak, biste li nam se predstavili – tko je Ivan Širić?

Ivan Širić, iz Broćanca, Općina Posušje, treće od četvero djece u obitelji Ružice i Joze Širić. Osnovnu školu te opću gimnaziju završio sam u Broćancu i Posušju. Godine 2004. upisujem Agronomski fakultet u Zagrebu, a isti završavam 25. ožujka 2009. godine kao prvi student iz generacije. Od 15. veljače 2011. godine zaposlen sam na Agronomskom fakultetu kao znanstveni novak u suradničkom zvanju asistenta gdje upisujem poslijediplomski doktorski studij „Poljoprivredne znanosti“. Doktorsku disertaciju pod naslovom „Teški metali u samoniklim jestivim gljivama na području sjeverne i primorske Hrvatske” obranio sam 10. listopada 2014. godine. U znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora izabran sam 11. studenog 2021. godine. Aktivno sudjelujem u izvođenju nastave na Sveučilištu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu na preddiplomskim, diplomskim studijima i doktorskom studiju i Sveučilištu u Zadru na diplomskom studiju. Voditelj sam nekoliko domaćih znanstvenih, stručnih i tehnologijskih projekata te suradnik na projektima i studijama vezanim uz ekologiju i zaštitu okoliša. Znanstveno sam se usavršavao na Biotehniškoj fakulteti Univerza v Ljubljani, a u području ekologije i zaštite okoliša s naglaskom na monitoring i distribuciju teških metala u ekosustavu. U sustavu međunarodnog znanstvenog informiranja do sada sam objavio više od 120 znanstvenih radova indeksiranih u relevantnim znanstvenim bazama. Kao koautor objavio sam sveučilišni udžbenik naslova „Vuna – prošlost, sadašnjost i budućnost“, a kao autor u procesu objave je Sveučilišni priručnik naslova „Gljive Gorskog kotara“. Gostujući sam urednik posebnih izdanja prestižnih svjetskih časopisa: Chemosphere, Journal of Fungi  i Forests. Član sam Vijeća biotehničkog područja pri Sveučilištu u Zagrebu. Član sam međunarodne istraživačke grupe SAEIRG – Sustainable Agro-Environment International Research Group. Dobitnik sam nagrada za znanstvenu izvrsnost u kategoriji do 35 godina starosti, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, 2017. godine, zatim za znanstvenu izvrsnost u kategoriji starijih od 35 godina starosti, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, 2023. godine te dosadašnje najveće priznaje koje se dodjeljuje u Republici Hrvatskoj, a to je Državna nagrada za znanost za 2022. godinu. Oženjen sam, otac curice Eve.

2. Možete li nam ukratko predstaviti Vaše područje rada na Agronomskom fakultetu te Vaša postignuća u biotehničkim znanostima za koja ste i dobili državnu nagradu za znanost?

Područje mog rada primarno je ekologija i zaštita okoliša s naglaskom na gljive kao važne čimbenike u  navedenom procesu. Pored toga bavim se i sigurnošću i kvalitetom  hrane te zaštitom izvornih pasmina domaćih životinja.

Iako su jedna od najrasprostranjenijih skupina živih organizama na zemlji, gljive su najslabije istražena skupina živih organizama. Biološka raznolikost gljiva velika je i u Hrvatskoj gdje prema procjenama živi oko 20 000 vrsta gljiva. Međutim, kao i u svijetu gljive u Hrvatskoj spadaju među najslabije istražene žive organizme. Od oko 20 000 vrsta gljiva koliko se pretpostavlja da živi na području Republike Hrvatske, do sada je pronađeno i znanstveno identificirano tek oko 5000 vrsta. Njihova ekološka vrijednost prvenstveno se ogleda u činjenici da su gljive razlagači tj. razlažu mrtvu organsku tvar odnosno otpad iz poljoprivredne i šumarske proizvodnje koriste kao supstrat za rast i razvoj pri čemu se dobiva proizvod dodane vrijednosti. Pored toga gljive imaju značajnu nutritivne farmaceutske vrijednosti te su u fokusu brojnih istraživača s obzirom na utvrđena ljekovita svojstva određenih vrsta gljiva.

3. Studiranje i znanstvenoistraživački rad podrazumijevaju ulaganje puno truda i vremena te dosta odricanja. Jeste li imali nečiju podršku svo ovo vrijeme, osobu koja vas je podržavala u Vašem radu, na koju ste se uvijek mogli osloniti i kojoj ste u konačnici zahvalni?

Studiranje je vjerojatno najljepše životno doba kroz koje prolazimo. Toliko lijepih trenutaka, druženja, upoznavanja ljudi, nova prijateljstva se stječu za vrijeme studiranja. Međutim, studiranje podrazumijeva puno truda i vremena koje je potrebno uložiti da bi došli do cilja, a to je diploma. S druge strane, znanstveno-istraživački rad je puno zahtjevniji od samog studiranja, jer posao sveučilišnog profesora nije samo znanstveno-istraživački rad nego i stručni rad, rad u nastavi, rad na projektima te sudjelovanje u brojnim odborima, povjerenstvima i tijelima državne i lokalne uprave. Podrška tijekom studiranja, ali i danas tijekom rada na Fakultetu je nemjerljiva, prvenstveno od moje supruge, roditelja, sestre i braće, kojima sam neizmjerno zahvalan.

4. Možete li se prisjetiti Vaših srednjoškolskih dana u posuškoj gimnaziji i koliko su oni utjecali na Vašu budućnost?

Naravno, da se prisjećam srednjoškolskih dana, prijatelja s kojima sam redovito u kontaktu, a s kojima se viđam kad sam u Posušju, iako zbog obaveza sve teže pronalazim vremena duže boraviti u Posušju, ali koristim svaku priliku da posjetim rodno mjesto. Gimnazija u Posušju je definitivno utjecala na moju budućnost, odnosno mjesto gdje trenutačno radim te smatram kako sam jako dobro znanje dobio u gimnaziji.

5. Jeste li za vrijeme svog gimnazijskog školovanja imali neke ideje o tome što bi trebalo mijenjati konkretno u našoj školi, a što bi bilo korisno i današnjim učenicima?

(Smiješak ????) Teško je sad govoriti o nekim idejama što sam imao (jesam li ih imao???) te što bi trebalo promijeniti u tom vremenu, jer mislim da većina srednjoškolaca (pa tako i ja dok sam pohađao gimnaziju) nisam previše razmišljao što promijeniti već kako nešto naučiti. Iz današnje perspektive, smatram da bi trebalo više raditi na kritičkom promišljanju učenika, kako oni vide određeni problem te što nude kao potencijalno rješenje.

6. S obzirom da su Vaši znanstveni interesi sigurnost hrane i proučavanje gljiva, a uz to potječete s ovih područja, smatrate li da je kod nas u Hercegovini dovoljno razvijena svijest o uporabi gljiva i pravilnom uzgoju i preradi poljoprivrednih kultura?

Da, odrastao sam u Broćancu, cijeli život smo nekako vezani uz poljoprivredu, uzgoj domaćih životinja te proizvodnju hrane za kućanstvo. Sigurnost hrane je jako širok pojam koji je sve više zastupljen u eteru. Sve je teže pronaći „domaću“ hranu koja nije tretirana određenim sredstvima, osim ako imate sreću pa vam roditelju uzgajaju kao što ja imam sreću ????. Kada govorimo o Hercegovini i proizvodnji hrane, nažalost što mogu vidjeti da je sve više površina (koje nisu velike), a koje se ne obrađuje. Općenito, svijest o upotrebi gljiva je jako slabo zastupljena, tj. smatram da nekako nemamo naviku konzumirati gljive, jer se uglavnom kao prilog koriste neke povrtne vrste ili krumpir. Na vaše pitanje o razvijenosti svijesti o pravilnom uzgoju i preradi, smatram da bi svaki uzgoj i prerada trebali biti pravilni i usklađeni sa zakonskom regulativom. Je li nešto nije prema propisima i slično, ja to iz ove perspektive ne znam niti mogu govoriti o tome, a kao što rekoše brojni uvaženi viski dužnosnici „neka institucije rade svoj posao“ ????

7. Za kraj, što biste poručili sebi iz gimnazijskih dana, a što bi se odnosilo i na nas, današnje učenike Gimnazije fra Grge Martića Posušje?

Puno toga svi mi nosimo sa sobom prvenstveno iz obitelji iz kojih dolazimo, ali i škole koju pohađamo. Gimnazija Posušje je mjesto koje puno daje i od kuda možete ponijeti jako puno (ne mislim težinski ????). Budite ono što jeste bez obzira gdje živjeli. Budite uporni i ustrajni u onom što želite biti, jer kako je rekao Pablo Picasso: tko želi nešto naučiti naći će način, a tko ne želi naći će izliku.

Stojim na raspolaganju svima u slučaju da vam mogu pomoći, a moja vrata na Agronomskom fakultetu su svima otvorena.

8. Iskreno zahvaljujem na odvojenom vremenu za intervju i želim Vam puno uspjeha na osobnom i profesionalnom planu.

Zahvaljujem na pozivu i lijepim željama, bila mi je čast i zadovoljstvo što mogu podijeliti neka iskustva s Vama.

U četvrtak, 25. travnja 2024. godine u Tuzli je održan sajam na kojem su predstavljeni radovi IT Girls klubova, kao dio projekta „IT Girls dolaze u vaše škole”, s ciljem podučavanja, podržavanja i motiviranja djevojčica i djevojaka za obrazovanje u STEM području. U ovim klubovima djevojke programiraju, spajaju Arduino setove, elektroničke platforme namijenjene kreiranju elektroničkih projekata, što je idealna prilika za razmjenu iskustava i umrežavanje.

Gimnaziju fra Grge Martića Posušje predstavljale su učenice Iva Martić iz 3.a, Gabrijela Begić i Nikolina Suton iz 3.d, a na sajam su ih pratile profesorice Ana Katarina Bonić i Magdalena Bešlić. Posuška gimnazijska ekipa predstavila se projektom automatskog sustava navodnjavanja, koji funkcionira tako što senzor vlažnosti očitava podatke vlažnosti. Kada je vlažnost manja od neke određene vrijednosti, pumpa se pali i zalijeva biljku. Kada je vlažnost veća od određene vrijednosti pumpa se gasi, biljka je zalivena i ne treba više vode.

Događanju su, među ostalima, prisustvovali predstavnici/e agencija UN-a BiH, IKT kompanija u BiH i Super IT Girls. Projekt „IT Girls dolaze u vaše škole” izuzetno je značajan za razvoj jednakih mogućnosti u IKT sektoru u Bosni i Hercegovini i poticanje jednakosti spolova u ovom području. Nastao je kao inicijativa triju organizacija – UNDP-a (United Nations Development Programme), UNICEF-a (United Nation International Children’s Emergency Fund) i UN Woman. Implementiran je u 22 osnovne i 26 srednjih škola širom BiH. Od prošle školske godine među njima je i naša škola tako da smo sudjelovali i na prošlogodišnjem prvom Sajmu IT Girls klubova 2023. u Bosni i Hercegovini. Spomenimo da u ovom projektu iz Zapadnohercegovačke županije sudjeluju dvije škole: OŠ „Fra Stipana Vrljića“ Sovići i naša škola.

„Ako se želim definirati, prvo moram reći ja sam žena, sve druge tvrdnje će proizići iz ove osnovne istine.“ Simone de Beauvoir

Prepoznajući važnost prevencije i borbe protiv korupcije u Bosni i Hercegovini, organizacija Ja BIH u EU (JaBiHEU) je okviru projekta „Antikorupcijski forenzički LAB“ implementirala niz edukativnih interaktivnih sastanaka za informiranje i osnaživanje mladih kako bi sudjelovali u otkrivanju i suzbijanju korupcije na lokalnoj razini, nudeći im znanja o pojmu korupcije i njenim oblicima, uzrocima njenog nastanka i posljedicama korupcije po društvo i pojedinca, te načinima kako prijaviti korupciju. Projekt financira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH.

U Posušju je ova radionica za mlade održana 23. travnja 2024. godine. Iz naše škole sudjelovalo je 15 učenika trećeg razreda i 30ak učenika SSŠ Posušje. Raspravu i samu temu učenici su doživjeli ozbiljno i osvijestili važnost aktiviranja mladih po ovom pitanju.

Organizaciju radionice pripomogla je Anamarija Martinović, predsjednica Vijeća mladih u Posušju.

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH organizira popularno natjecanje Spelling Bee/Pčelice sricanja u suradnji s bh. srednjim školama diljem države. Natjecanje u sricanju riječi engleskog jezika namijenjeno je učenicima prvog i drugog razreda srednje škole uz uvjet da nisu živjeli u zemljama engleskog govornog područja te da nisu i ne pohađaju školu u kojoj se nastava odvija na engleskom jeziku.

Natjecanje ima tri razine. Školska natjecanja odrađena su u ožujku, a za travanj su planirana regionalna natjecanja u Američkom kutku Sarajeva, Bihaća, Mostara, Banja Luke, Tuzle, Doboja, Brčkog, Zenice i Trebinja. Pobjednici školskog natjecanja GfGM-a Petra Budimir i Ante Erceg iz 2.b sudjelovali su 23. travnja 2024. godine na regionalnom natjecanju u Mostaru. Na natjecanje ih je pratila prof. engleskog jezika Božena Marić. Petra se držala odlično gotovo do samog kraja, a moglo bi se reći da je Anti plasman za državno natjecanje u Sarajevu izmakao za dlaku. Stigao je do sedmog, zapravo zadnjeg kruga, no, na žalost, nije uspio dovršiti uspješan niz sricanja engleskih riječi. Čestitke za borbenost idu i Anti i Petri!

„Što više jezika poznaješ, to si više i čovjek.“ Tomáš Garrigue Masaryk

Naši maturanti Ante Budimir i Ivan Leko iz 4.a odjela još u prosincu 2023. godine dobili su certifikat o sudjelovanju na obuci za mlade “Jačanje kapaciteta mladih za pisanje i provedbu projekata u Županiji Zapadnohercegovačkoj”.  Ured Vlade ŽZH za europske integracije  ovom obukom želi uključiti mlade u svijet planiranja, pisanja, pripreme i provedbe projekata i osposobiti ih za učinkovito korištenje dostupnih sredstava iz EU programa i fondova. Slijedom toga,  Ante i Ivan su izradili projekt „Zero waste art” s osnovnom idejom promicanja ekološke osviještenosti kod mladih uspostavom infrastrukture za odlaganje otpada. Ukupna sredstva koja će imati na raspolaganju za projekt iznose 2000 KM. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša ŽZH osiguralo je u sklopu projekta laptop za školu, a sljedeći tjedan stižu boje i materijal za uređivanje prostora kao i kante za odvajanje otpada. Čestitke momcima na ideji i realizaciji ovog ozbiljnog projekta za našu školu.