Bivši učenik naše škole Ivan Širić radi kao izvanredni profesor na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Odbor za podjelu državnih nagrada za znanost u RH je 13. studenoga 2023. godine donio Odluku o dodjeli državnih nagrada za znanost za 2022. godinu. Ove nagrade dodjeljuju se u četiri kategorije, a u kategoriji Godišnje nagrade za znanost u području biotehničkih znanosti za dobitnika je odabran izv. prof. dr. sc. Ivan Širić. Državne nagrade za znanost dodjeljuje Republika Hrvatska za iznimno važna dostignuća u znanstveno-istraživačkoj djelatnosti, za proširenje znanstvenih spoznaja i za znanstvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstveno-istraživačkog rada. Nagrade se dodjeljuju u četiri kategorije.

Uvijek sretni i ponosni na uspjeh naših Posušana, posebno izvan granica BiH, željeli smo iz prve ruke čuti tko je Ivan zapravo. Učenica Leona Senjak je, kao članica medijske sekcije, pripremila intervju pitanja za Ivana kroz koja smo saznali čime se konkretno bavi, kakva sjećanja nosi iz rodnog grada, što bi poručio današnjim mladim ljudima koji tek kreću u ozbiljnije životne vode te još par detalja iz njegovog života. Pa pročitajte!

1. Za početak, biste li nam se predstavili – tko je Ivan Širić?

Ivan Širić, iz Broćanca, Općina Posušje, treće od četvero djece u obitelji Ružice i Joze Širić. Osnovnu školu te opću gimnaziju završio sam u Broćancu i Posušju. Godine 2004. upisujem Agronomski fakultet u Zagrebu, a isti završavam 25. ožujka 2009. godine kao prvi student iz generacije. Od 15. veljače 2011. godine zaposlen sam na Agronomskom fakultetu kao znanstveni novak u suradničkom zvanju asistenta gdje upisujem poslijediplomski doktorski studij „Poljoprivredne znanosti“. Doktorsku disertaciju pod naslovom „Teški metali u samoniklim jestivim gljivama na području sjeverne i primorske Hrvatske” obranio sam 10. listopada 2014. godine. U znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora izabran sam 11. studenog 2021. godine. Aktivno sudjelujem u izvođenju nastave na Sveučilištu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu na preddiplomskim, diplomskim studijima i doktorskom studiju i Sveučilištu u Zadru na diplomskom studiju. Voditelj sam nekoliko domaćih znanstvenih, stručnih i tehnologijskih projekata te suradnik na projektima i studijama vezanim uz ekologiju i zaštitu okoliša. Znanstveno sam se usavršavao na Biotehniškoj fakulteti Univerza v Ljubljani, a u području ekologije i zaštite okoliša s naglaskom na monitoring i distribuciju teških metala u ekosustavu. U sustavu međunarodnog znanstvenog informiranja do sada sam objavio više od 120 znanstvenih radova indeksiranih u relevantnim znanstvenim bazama. Kao koautor objavio sam sveučilišni udžbenik naslova „Vuna – prošlost, sadašnjost i budućnost“, a kao autor u procesu objave je Sveučilišni priručnik naslova „Gljive Gorskog kotara“. Gostujući sam urednik posebnih izdanja prestižnih svjetskih časopisa: Chemosphere, Journal of Fungi  i Forests. Član sam Vijeća biotehničkog područja pri Sveučilištu u Zagrebu. Član sam međunarodne istraživačke grupe SAEIRG – Sustainable Agro-Environment International Research Group. Dobitnik sam nagrada za znanstvenu izvrsnost u kategoriji do 35 godina starosti, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, 2017. godine, zatim za znanstvenu izvrsnost u kategoriji starijih od 35 godina starosti, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, 2023. godine te dosadašnje najveće priznaje koje se dodjeljuje u Republici Hrvatskoj, a to je Državna nagrada za znanost za 2022. godinu. Oženjen sam, otac curice Eve.

2. Možete li nam ukratko predstaviti Vaše područje rada na Agronomskom fakultetu te Vaša postignuća u biotehničkim znanostima za koja ste i dobili državnu nagradu za znanost?

Područje mog rada primarno je ekologija i zaštita okoliša s naglaskom na gljive kao važne čimbenike u  navedenom procesu. Pored toga bavim se i sigurnošću i kvalitetom  hrane te zaštitom izvornih pasmina domaćih životinja.

Iako su jedna od najrasprostranjenijih skupina živih organizama na zemlji, gljive su najslabije istražena skupina živih organizama. Biološka raznolikost gljiva velika je i u Hrvatskoj gdje prema procjenama živi oko 20 000 vrsta gljiva. Međutim, kao i u svijetu gljive u Hrvatskoj spadaju među najslabije istražene žive organizme. Od oko 20 000 vrsta gljiva koliko se pretpostavlja da živi na području Republike Hrvatske, do sada je pronađeno i znanstveno identificirano tek oko 5000 vrsta. Njihova ekološka vrijednost prvenstveno se ogleda u činjenici da su gljive razlagači tj. razlažu mrtvu organsku tvar odnosno otpad iz poljoprivredne i šumarske proizvodnje koriste kao supstrat za rast i razvoj pri čemu se dobiva proizvod dodane vrijednosti. Pored toga gljive imaju značajnu nutritivne farmaceutske vrijednosti te su u fokusu brojnih istraživača s obzirom na utvrđena ljekovita svojstva određenih vrsta gljiva.

3. Studiranje i znanstvenoistraživački rad podrazumijevaju ulaganje puno truda i vremena te dosta odricanja. Jeste li imali nečiju podršku svo ovo vrijeme, osobu koja vas je podržavala u Vašem radu, na koju ste se uvijek mogli osloniti i kojoj ste u konačnici zahvalni?

Studiranje je vjerojatno najljepše životno doba kroz koje prolazimo. Toliko lijepih trenutaka, druženja, upoznavanja ljudi, nova prijateljstva se stječu za vrijeme studiranja. Međutim, studiranje podrazumijeva puno truda i vremena koje je potrebno uložiti da bi došli do cilja, a to je diploma. S druge strane, znanstveno-istraživački rad je puno zahtjevniji od samog studiranja, jer posao sveučilišnog profesora nije samo znanstveno-istraživački rad nego i stručni rad, rad u nastavi, rad na projektima te sudjelovanje u brojnim odborima, povjerenstvima i tijelima državne i lokalne uprave. Podrška tijekom studiranja, ali i danas tijekom rada na Fakultetu je nemjerljiva, prvenstveno od moje supruge, roditelja, sestre i braće, kojima sam neizmjerno zahvalan.

4. Možete li se prisjetiti Vaših srednjoškolskih dana u posuškoj gimnaziji i koliko su oni utjecali na Vašu budućnost?

Naravno, da se prisjećam srednjoškolskih dana, prijatelja s kojima sam redovito u kontaktu, a s kojima se viđam kad sam u Posušju, iako zbog obaveza sve teže pronalazim vremena duže boraviti u Posušju, ali koristim svaku priliku da posjetim rodno mjesto. Gimnazija u Posušju je definitivno utjecala na moju budućnost, odnosno mjesto gdje trenutačno radim te smatram kako sam jako dobro znanje dobio u gimnaziji.

5. Jeste li za vrijeme svog gimnazijskog školovanja imali neke ideje o tome što bi trebalo mijenjati konkretno u našoj školi, a što bi bilo korisno i današnjim učenicima?

(Smiješak ????) Teško je sad govoriti o nekim idejama što sam imao (jesam li ih imao???) te što bi trebalo promijeniti u tom vremenu, jer mislim da većina srednjoškolaca (pa tako i ja dok sam pohađao gimnaziju) nisam previše razmišljao što promijeniti već kako nešto naučiti. Iz današnje perspektive, smatram da bi trebalo više raditi na kritičkom promišljanju učenika, kako oni vide određeni problem te što nude kao potencijalno rješenje.

6. S obzirom da su Vaši znanstveni interesi sigurnost hrane i proučavanje gljiva, a uz to potječete s ovih područja, smatrate li da je kod nas u Hercegovini dovoljno razvijena svijest o uporabi gljiva i pravilnom uzgoju i preradi poljoprivrednih kultura?

Da, odrastao sam u Broćancu, cijeli život smo nekako vezani uz poljoprivredu, uzgoj domaćih životinja te proizvodnju hrane za kućanstvo. Sigurnost hrane je jako širok pojam koji je sve više zastupljen u eteru. Sve je teže pronaći „domaću“ hranu koja nije tretirana određenim sredstvima, osim ako imate sreću pa vam roditelju uzgajaju kao što ja imam sreću ????. Kada govorimo o Hercegovini i proizvodnji hrane, nažalost što mogu vidjeti da je sve više površina (koje nisu velike), a koje se ne obrađuje. Općenito, svijest o upotrebi gljiva je jako slabo zastupljena, tj. smatram da nekako nemamo naviku konzumirati gljive, jer se uglavnom kao prilog koriste neke povrtne vrste ili krumpir. Na vaše pitanje o razvijenosti svijesti o pravilnom uzgoju i preradi, smatram da bi svaki uzgoj i prerada trebali biti pravilni i usklađeni sa zakonskom regulativom. Je li nešto nije prema propisima i slično, ja to iz ove perspektive ne znam niti mogu govoriti o tome, a kao što rekoše brojni uvaženi viski dužnosnici „neka institucije rade svoj posao“ ????

7. Za kraj, što biste poručili sebi iz gimnazijskih dana, a što bi se odnosilo i na nas, današnje učenike Gimnazije fra Grge Martića Posušje?

Puno toga svi mi nosimo sa sobom prvenstveno iz obitelji iz kojih dolazimo, ali i škole koju pohađamo. Gimnazija Posušje je mjesto koje puno daje i od kuda možete ponijeti jako puno (ne mislim težinski ????). Budite ono što jeste bez obzira gdje živjeli. Budite uporni i ustrajni u onom što želite biti, jer kako je rekao Pablo Picasso: tko želi nešto naučiti naći će način, a tko ne želi naći će izliku.

Stojim na raspolaganju svima u slučaju da vam mogu pomoći, a moja vrata na Agronomskom fakultetu su svima otvorena.

8. Iskreno zahvaljujem na odvojenom vremenu za intervju i želim Vam puno uspjeha na osobnom i profesionalnom planu.

Zahvaljujem na pozivu i lijepim željama, bila mi je čast i zadovoljstvo što mogu podijeliti neka iskustva s Vama.

U četvrtak, 25. travnja 2024. godine u Tuzli je održan sajam na kojem su predstavljeni radovi IT Girls klubova, kao dio projekta „IT Girls dolaze u vaše škole”, s ciljem podučavanja, podržavanja i motiviranja djevojčica i djevojaka za obrazovanje u STEM području. U ovim klubovima djevojke programiraju, spajaju Arduino setove, elektroničke platforme namijenjene kreiranju elektroničkih projekata, što je idealna prilika za razmjenu iskustava i umrežavanje.

Gimnaziju fra Grge Martića Posušje predstavljale su učenice Iva Martić iz 3.a, Gabrijela Begić i Nikolina Suton iz 3.d, a na sajam su ih pratile profesorice Ana Katarina Bonić i Magdalena Bešlić. Posuška gimnazijska ekipa predstavila se projektom automatskog sustava navodnjavanja, koji funkcionira tako što senzor vlažnosti očitava podatke vlažnosti. Kada je vlažnost manja od neke određene vrijednosti, pumpa se pali i zalijeva biljku. Kada je vlažnost veća od određene vrijednosti pumpa se gasi, biljka je zalivena i ne treba više vode.

Događanju su, među ostalima, prisustvovali predstavnici/e agencija UN-a BiH, IKT kompanija u BiH i Super IT Girls. Projekt „IT Girls dolaze u vaše škole” izuzetno je značajan za razvoj jednakih mogućnosti u IKT sektoru u Bosni i Hercegovini i poticanje jednakosti spolova u ovom području. Nastao je kao inicijativa triju organizacija – UNDP-a (United Nations Development Programme), UNICEF-a (United Nation International Children’s Emergency Fund) i UN Woman. Implementiran je u 22 osnovne i 26 srednjih škola širom BiH. Od prošle školske godine među njima je i naša škola tako da smo sudjelovali i na prošlogodišnjem prvom Sajmu IT Girls klubova 2023. u Bosni i Hercegovini. Spomenimo da u ovom projektu iz Zapadnohercegovačke županije sudjeluju dvije škole: OŠ „Fra Stipana Vrljića“ Sovići i naša škola.

„Ako se želim definirati, prvo moram reći ja sam žena, sve druge tvrdnje će proizići iz ove osnovne istine.“ Simone de Beauvoir

Prepoznajući važnost prevencije i borbe protiv korupcije u Bosni i Hercegovini, organizacija Ja BIH u EU (JaBiHEU) je okviru projekta „Antikorupcijski forenzički LAB“ implementirala niz edukativnih interaktivnih sastanaka za informiranje i osnaživanje mladih kako bi sudjelovali u otkrivanju i suzbijanju korupcije na lokalnoj razini, nudeći im znanja o pojmu korupcije i njenim oblicima, uzrocima njenog nastanka i posljedicama korupcije po društvo i pojedinca, te načinima kako prijaviti korupciju. Projekt financira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH.

U Posušju je ova radionica za mlade održana 23. travnja 2024. godine. Iz naše škole sudjelovalo je 15 učenika trećeg razreda i 30ak učenika SSŠ Posušje. Raspravu i samu temu učenici su doživjeli ozbiljno i osvijestili važnost aktiviranja mladih po ovom pitanju.

Organizaciju radionice pripomogla je Anamarija Martinović, predsjednica Vijeća mladih u Posušju.

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH organizira popularno natjecanje Spelling Bee/Pčelice sricanja u suradnji s bh. srednjim školama diljem države. Natjecanje u sricanju riječi engleskog jezika namijenjeno je učenicima prvog i drugog razreda srednje škole uz uvjet da nisu živjeli u zemljama engleskog govornog područja te da nisu i ne pohađaju školu u kojoj se nastava odvija na engleskom jeziku.

Natjecanje ima tri razine. Školska natjecanja odrađena su u ožujku, a za travanj su planirana regionalna natjecanja u Američkom kutku Sarajeva, Bihaća, Mostara, Banja Luke, Tuzle, Doboja, Brčkog, Zenice i Trebinja. Pobjednici školskog natjecanja GfGM-a Petra Budimir i Ante Erceg iz 2.b sudjelovali su 23. travnja 2024. godine na regionalnom natjecanju u Mostaru. Na natjecanje ih je pratila prof. engleskog jezika Božena Marić. Petra se držala odlično gotovo do samog kraja, a moglo bi se reći da je Anti plasman za državno natjecanje u Sarajevu izmakao za dlaku. Stigao je do sedmog, zapravo zadnjeg kruga, no, na žalost, nije uspio dovršiti uspješan niz sricanja engleskih riječi. Čestitke za borbenost idu i Anti i Petri!

„Što više jezika poznaješ, to si više i čovjek.“ Tomáš Garrigue Masaryk

Naši maturanti Ante Budimir i Ivan Leko iz 4.a odjela još u prosincu 2023. godine dobili su certifikat o sudjelovanju na obuci za mlade “Jačanje kapaciteta mladih za pisanje i provedbu projekata u Županiji Zapadnohercegovačkoj”.  Ured Vlade ŽZH za europske integracije  ovom obukom želi uključiti mlade u svijet planiranja, pisanja, pripreme i provedbe projekata i osposobiti ih za učinkovito korištenje dostupnih sredstava iz EU programa i fondova. Slijedom toga,  Ante i Ivan su izradili projekt „Zero waste art” s osnovnom idejom promicanja ekološke osviještenosti kod mladih uspostavom infrastrukture za odlaganje otpada. Ukupna sredstva koja će imati na raspolaganju za projekt iznose 2000 KM. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša ŽZH osiguralo je u sklopu projekta laptop za školu, a sljedeći tjedan stižu boje i materijal za uređivanje prostora kao i kante za odvajanje otpada. Čestitke momcima na ideji i realizaciji ovog ozbiljnog projekta za našu školu.

Obavještavaju se učenici završnog razreda Gimnazije fra Grge Martića Posušje da redovita nastava završava 15. svibnja 2024. godine (srijeda) prema satnici koja će se nalaziti na oglasnoj ploči škole.

Predavanje maturalnih radova vršit će se od 3. svibnja do 13. svibnja 2024. godine u tajništvu škole (3. svibnja 2024. godine u vremenu od 7:00 do 13:00 sati, 6., 7., 8., 9. i 10. svibnja 2024. godine u vremenu od 13:15 do 18:40 sati i 13. svibnja 2024. godine u vremenu od 7:00 do 13:00 sati.

Prijave za polaganje maturalnog ispita u lipnju predavat će se 20. i 21. svibnja 2024. godine (ponedjeljak i utorak) u tajništvu škole u vremenu od 13:15 do 18:40 sati.

Početak polaganja maturalnog ispita je 8. lipnja 2024. godine (subota), a satnica će biti naknadno objavljena.

Prijave za polaganje popravnog ispita predavat će se 20. i 21. svibnja 2024. godine (ponedjeljak i utorak) u tajništvu škole u vremenu od  13:15 do 18:40 sati.

Popravni ispiti za maturante održat će se 5. i 6. lipnja 2024. godine (srijeda i četvrtak) prema rasporedu koji će se nalaziti na oglasnoj ploči škole. Svi rasporedi polaganja i termini prijava bit će izvješeni na oglasnoj ploči i web stranici škole pa se učenici mole da pozorno prate rasporede polaganja.

NAPOMENA: Učenici koji budu na popravnom ispitu upozoravaju se da mogu koristiti samo jedan rok za polaganje istog.

Prvi rok popravnog ispita je 5. i 6. lipnja 2024. godine (srijeda i četvrtak).

Drugi rok popravnog ispita je 19. i 20. kolovoza 2024. godine (ponedjeljak i utorak).

Ukoliko učenik prijavi popravni ispit u lipnju, a bez opravdanih razloga ne iziđe na prijavljeni popravni ispit smatrat će se da je učenik iskoristio svoje pravo na polaganje i bit će ocijenjen negativnom ocjenom.

Prijave za popravni ispit i maturalni ispit u kolovozu predavat će se 20. i 21. lipnja 2024. godine (četvrtak i petak) u tajništvu škole u vremenu od 7:00 do 13:00 sati.

Maturalni ispit u mjesecu kolovozu počet će 21. kolovoza 2024. godine (srijeda) u 8:00 sati. Raspored polaganja bit će izvješen na oglasnoj ploči škole početkom mjeseca kolovoza 2024. godine.

ravnatelj škole Ante Jukić, prof.

Učenici trećeg razreda Gimnazije fra Grge Martića Posušje, članovi Debatnog kluba i Medijske sekcije, u suradnji s IV. gimnazijom „Marko Marulić“ iz Splita i još 8 škola dalmatinske EPAS grupe uključeni su u eTwinning projekt I tvoj glas vrijedi.

Mladi su ključni nositelji promjena u društvu, no da bi se njihov glas čuo i da bi njihove ideje bile primijenjene, nužno je osnažiti njihovu svijest o važnosti političke participacije i demokratskih procesa. Mladi ambasadori EU parlamenta predstavljaju ključnu vezu između mladih i političkog procesa u Europskoj uniji. Njihova uloga uključuje motiviranje i informiranje mladih ljudi o važnosti sudjelovanja u izborima za Europski parlament. Projekt “Iskoristi svoj glas” ima za cilj potaknuti mlade da se aktivno uključe u politički proces i da iskoriste svoj glas kako bi oblikovali budućnost. Kroz suradnju i interakciju između uključenih škola želimo osnažiti mlade da prepoznaju svoju ulogu u demokratskom sustavu i da shvate važnost svojih glasova u oblikovanju politika koje će utjecati na njihove živote. Tijekom ovog projekta, mladi će imati priliku razmijeniti ideje, iskustva i perspektive s vršnjacima iz različitih škola, promišljati o uključivanju u izborne procese, raspravljati o aktualnim temama te razvijati vještine potrebne za aktivno sudjelovanje u demokratskom procesu. Kroz kreativne aktivnosti i online suradnju, želimo potaknuti mlade da postanu informirani, motivirani i angažirani građani koji će svojim djelovanjem doprinijeti pozitivnim promjenama u svojim zajednicama i u društvu općenito. Nadamo se da će im ovo inspirativno putovanje gdje ćemo zajedno raditi na jačanju svijesti o važnosti političke participacije mladih i potaknuti ih da iskoriste svoj glas kako bi oblikovali bolju budućnost za sve nas.

Na poziv profesorice Natalije Palčić, idejne začetnice projekta, 15. travnja 2024. godine 19 učenika Gimnazije fra Grge Martića Posušje u pratnji profesorice Sanje Crnogorac-Sitarski sudjelovalo je na konferenciji I moj glas vrijedi! u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu. Naši učenici imali su priliku čuti predstavnike medija koji su naglasili mladima razloge zašto je važno sudjelovati na izborima. Predstavnici Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Marko Boko i Ivo Antunović, održali su prezentaciju aktivnosti Ureda i kampanje za europske izbore 9. lipnja #IskoristiSvojGlas. Učenici IV. gimnazije „Marko Marulić“ prezentirali su projektno istraživanje među maturantima EPAS škola iz Splitsko-dalmatinske županije o stavovima vezanim uz europske izbore. Prof. dr. sc. Berto Šalaj, s Fakulteta političkih znanosti, održao je inspirativno predavanje na temu Mladi i političko sudjelovanje. Na samom kraju konferencije uslijedila je panel diskusija sa svim sudionicima programa.

Veselimo se nastavku suradnje s partnerskim školama kroz eTwinning projekt I tvoj glas vrijedi.

Zahvaljujemo gospodinu Zvonimiru Širiću, ministru prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša Županije Zapadnohercegovačke na osiguranim sredstvima za put u Split na konferenciju I moj glas vrijedi!  .

“Ne dopustite da vas zavaraju oni koji tvrde da ste premladi da biste mijenjali svijet. Vi ste upravo oni koji će ga promijeniti.” – Malala Yousafzai