Bivši učenik naše škole Ivan Širić radi kao izvanredni profesor na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Odbor za podjelu državnih nagrada za znanost u RH je 13. studenoga 2023. godine donio Odluku o dodjeli državnih nagrada za znanost za 2022. godinu. Ove nagrade dodjeljuju se u četiri kategorije, a u kategoriji Godišnje nagrade za znanost u području biotehničkih znanosti za dobitnika je odabran izv. prof. dr. sc. Ivan Širić. Državne nagrade za znanost dodjeljuje Republika Hrvatska za iznimno važna dostignuća u znanstveno-istraživačkoj djelatnosti, za proširenje znanstvenih spoznaja i za znanstvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstveno-istraživačkog rada. Nagrade se dodjeljuju u četiri kategorije.

Uvijek sretni i ponosni na uspjeh naših Posušana, posebno izvan granica BiH, željeli smo iz prve ruke čuti tko je Ivan zapravo. Učenica Leona Senjak je, kao članica medijske sekcije, pripremila intervju pitanja za Ivana kroz koja smo saznali čime se konkretno bavi, kakva sjećanja nosi iz rodnog grada, što bi poručio današnjim mladim ljudima koji tek kreću u ozbiljnije životne vode te još par detalja iz njegovog života. Pa pročitajte!

1. Za početak, biste li nam se predstavili – tko je Ivan Širić?

Ivan Širić, iz Broćanca, Općina Posušje, treće od četvero djece u obitelji Ružice i Joze Širić. Osnovnu školu te opću gimnaziju završio sam u Broćancu i Posušju. Godine 2004. upisujem Agronomski fakultet u Zagrebu, a isti završavam 25. ožujka 2009. godine kao prvi student iz generacije. Od 15. veljače 2011. godine zaposlen sam na Agronomskom fakultetu kao znanstveni novak u suradničkom zvanju asistenta gdje upisujem poslijediplomski doktorski studij „Poljoprivredne znanosti“. Doktorsku disertaciju pod naslovom „Teški metali u samoniklim jestivim gljivama na području sjeverne i primorske Hrvatske” obranio sam 10. listopada 2014. godine. U znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora izabran sam 11. studenog 2021. godine. Aktivno sudjelujem u izvođenju nastave na Sveučilištu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu na preddiplomskim, diplomskim studijima i doktorskom studiju i Sveučilištu u Zadru na diplomskom studiju. Voditelj sam nekoliko domaćih znanstvenih, stručnih i tehnologijskih projekata te suradnik na projektima i studijama vezanim uz ekologiju i zaštitu okoliša. Znanstveno sam se usavršavao na Biotehniškoj fakulteti Univerza v Ljubljani, a u području ekologije i zaštite okoliša s naglaskom na monitoring i distribuciju teških metala u ekosustavu. U sustavu međunarodnog znanstvenog informiranja do sada sam objavio više od 120 znanstvenih radova indeksiranih u relevantnim znanstvenim bazama. Kao koautor objavio sam sveučilišni udžbenik naslova „Vuna – prošlost, sadašnjost i budućnost“, a kao autor u procesu objave je Sveučilišni priručnik naslova „Gljive Gorskog kotara“. Gostujući sam urednik posebnih izdanja prestižnih svjetskih časopisa: Chemosphere, Journal of Fungi  i Forests. Član sam Vijeća biotehničkog područja pri Sveučilištu u Zagrebu. Član sam međunarodne istraživačke grupe SAEIRG – Sustainable Agro-Environment International Research Group. Dobitnik sam nagrada za znanstvenu izvrsnost u kategoriji do 35 godina starosti, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, 2017. godine, zatim za znanstvenu izvrsnost u kategoriji starijih od 35 godina starosti, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, 2023. godine te dosadašnje najveće priznaje koje se dodjeljuje u Republici Hrvatskoj, a to je Državna nagrada za znanost za 2022. godinu. Oženjen sam, otac curice Eve.

2. Možete li nam ukratko predstaviti Vaše područje rada na Agronomskom fakultetu te Vaša postignuća u biotehničkim znanostima za koja ste i dobili državnu nagradu za znanost?

Područje mog rada primarno je ekologija i zaštita okoliša s naglaskom na gljive kao važne čimbenike u  navedenom procesu. Pored toga bavim se i sigurnošću i kvalitetom  hrane te zaštitom izvornih pasmina domaćih životinja.

Iako su jedna od najrasprostranjenijih skupina živih organizama na zemlji, gljive su najslabije istražena skupina živih organizama. Biološka raznolikost gljiva velika je i u Hrvatskoj gdje prema procjenama živi oko 20 000 vrsta gljiva. Međutim, kao i u svijetu gljive u Hrvatskoj spadaju među najslabije istražene žive organizme. Od oko 20 000 vrsta gljiva koliko se pretpostavlja da živi na području Republike Hrvatske, do sada je pronađeno i znanstveno identificirano tek oko 5000 vrsta. Njihova ekološka vrijednost prvenstveno se ogleda u činjenici da su gljive razlagači tj. razlažu mrtvu organsku tvar odnosno otpad iz poljoprivredne i šumarske proizvodnje koriste kao supstrat za rast i razvoj pri čemu se dobiva proizvod dodane vrijednosti. Pored toga gljive imaju značajnu nutritivne farmaceutske vrijednosti te su u fokusu brojnih istraživača s obzirom na utvrđena ljekovita svojstva određenih vrsta gljiva.

3. Studiranje i znanstvenoistraživački rad podrazumijevaju ulaganje puno truda i vremena te dosta odricanja. Jeste li imali nečiju podršku svo ovo vrijeme, osobu koja vas je podržavala u Vašem radu, na koju ste se uvijek mogli osloniti i kojoj ste u konačnici zahvalni?

Studiranje je vjerojatno najljepše životno doba kroz koje prolazimo. Toliko lijepih trenutaka, druženja, upoznavanja ljudi, nova prijateljstva se stječu za vrijeme studiranja. Međutim, studiranje podrazumijeva puno truda i vremena koje je potrebno uložiti da bi došli do cilja, a to je diploma. S druge strane, znanstveno-istraživački rad je puno zahtjevniji od samog studiranja, jer posao sveučilišnog profesora nije samo znanstveno-istraživački rad nego i stručni rad, rad u nastavi, rad na projektima te sudjelovanje u brojnim odborima, povjerenstvima i tijelima državne i lokalne uprave. Podrška tijekom studiranja, ali i danas tijekom rada na Fakultetu je nemjerljiva, prvenstveno od moje supruge, roditelja, sestre i braće, kojima sam neizmjerno zahvalan.

4. Možete li se prisjetiti Vaših srednjoškolskih dana u posuškoj gimnaziji i koliko su oni utjecali na Vašu budućnost?

Naravno, da se prisjećam srednjoškolskih dana, prijatelja s kojima sam redovito u kontaktu, a s kojima se viđam kad sam u Posušju, iako zbog obaveza sve teže pronalazim vremena duže boraviti u Posušju, ali koristim svaku priliku da posjetim rodno mjesto. Gimnazija u Posušju je definitivno utjecala na moju budućnost, odnosno mjesto gdje trenutačno radim te smatram kako sam jako dobro znanje dobio u gimnaziji.

5. Jeste li za vrijeme svog gimnazijskog školovanja imali neke ideje o tome što bi trebalo mijenjati konkretno u našoj školi, a što bi bilo korisno i današnjim učenicima?

(Smiješak ????) Teško je sad govoriti o nekim idejama što sam imao (jesam li ih imao???) te što bi trebalo promijeniti u tom vremenu, jer mislim da većina srednjoškolaca (pa tako i ja dok sam pohađao gimnaziju) nisam previše razmišljao što promijeniti već kako nešto naučiti. Iz današnje perspektive, smatram da bi trebalo više raditi na kritičkom promišljanju učenika, kako oni vide određeni problem te što nude kao potencijalno rješenje.

6. S obzirom da su Vaši znanstveni interesi sigurnost hrane i proučavanje gljiva, a uz to potječete s ovih područja, smatrate li da je kod nas u Hercegovini dovoljno razvijena svijest o uporabi gljiva i pravilnom uzgoju i preradi poljoprivrednih kultura?

Da, odrastao sam u Broćancu, cijeli život smo nekako vezani uz poljoprivredu, uzgoj domaćih životinja te proizvodnju hrane za kućanstvo. Sigurnost hrane je jako širok pojam koji je sve više zastupljen u eteru. Sve je teže pronaći „domaću“ hranu koja nije tretirana određenim sredstvima, osim ako imate sreću pa vam roditelju uzgajaju kao što ja imam sreću ????. Kada govorimo o Hercegovini i proizvodnji hrane, nažalost što mogu vidjeti da je sve više površina (koje nisu velike), a koje se ne obrađuje. Općenito, svijest o upotrebi gljiva je jako slabo zastupljena, tj. smatram da nekako nemamo naviku konzumirati gljive, jer se uglavnom kao prilog koriste neke povrtne vrste ili krumpir. Na vaše pitanje o razvijenosti svijesti o pravilnom uzgoju i preradi, smatram da bi svaki uzgoj i prerada trebali biti pravilni i usklađeni sa zakonskom regulativom. Je li nešto nije prema propisima i slično, ja to iz ove perspektive ne znam niti mogu govoriti o tome, a kao što rekoše brojni uvaženi viski dužnosnici „neka institucije rade svoj posao“ ????

7. Za kraj, što biste poručili sebi iz gimnazijskih dana, a što bi se odnosilo i na nas, današnje učenike Gimnazije fra Grge Martića Posušje?

Puno toga svi mi nosimo sa sobom prvenstveno iz obitelji iz kojih dolazimo, ali i škole koju pohađamo. Gimnazija Posušje je mjesto koje puno daje i od kuda možete ponijeti jako puno (ne mislim težinski ????). Budite ono što jeste bez obzira gdje živjeli. Budite uporni i ustrajni u onom što želite biti, jer kako je rekao Pablo Picasso: tko želi nešto naučiti naći će način, a tko ne želi naći će izliku.

Stojim na raspolaganju svima u slučaju da vam mogu pomoći, a moja vrata na Agronomskom fakultetu su svima otvorena.

8. Iskreno zahvaljujem na odvojenom vremenu za intervju i želim Vam puno uspjeha na osobnom i profesionalnom planu.

Zahvaljujem na pozivu i lijepim željama, bila mi je čast i zadovoljstvo što mogu podijeliti neka iskustva s Vama.